Kako se približava šesti mjesec života, uz dojenje se često pojavi potpuno novi niz pitanja.
„Treba li već probati kašicu?”
„Moja beba gleda dok jedemo – znači li to da je spremna?”
„Susjedina je počela s četiri i pol mjeseca.”
„Ako dobro doji, zašto joj uopće treba druga hrana?”
„Hoće li zbog dohrane manje dojiti?”
Ako ste se pronašli u nekom od ovih pitanja, niste jedini. Početak dohrane za mnoge roditelje predstavlja uzbudljivu, ali i zbunjujuću novu fazu. Savjeti okoline često su različiti, a preporuke koje su vrijedile prije dvadesetak godina nisu uvijek jednake današnjima.
Za zdravu, terminsku bebu koja uredno raste i doji, odgovor je zapravo prilično jednostavan: dohranu u pravilu počinjemo uvoditi oko navršenih šest mjeseci života, uz nastavak dojenja.
Ali kalendar nije jedino što promatramo. Važno je i je li dijete razvojno spremno za hranu.
Što zapravo znači „početi s dohranom”?
Dohrana ne znači prestanak dojenja niti trenutak kada mlijeko „više nije dovoljno dobro”.
Dohrana je čvrsta ili polučvrsta hrana koja se postupno uvodi uz majčino mlijeko.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci, a od približno šest mjeseci uvođenje nutritivno odgovarajuće i sigurne hrane uz nastavak dojenja do dvije godine ili dulje, ako to odgovara majci i djetetu.
I hrvatske preporuke navode isključivo dojenje do šest mjeseci te postupno uvođenje dohrane nakon navršenih šest mjeseci uz nastavak dojenja.
Zašto baš tada?
Tijekom druge polovice prve godine potrebe djeteta za energijom i pojedinim hranjivim tvarima postupno postaju veće od onoga što može osigurati samo majčino mlijeko. Dohrana zato nadopunjuje dojenje, a ne da ga naglo zamjenjuje.
Znači li to točno na dan kada beba navrši šest mjeseci?
Ne morate šestomjesečni „rođendan” dočekati sa žličicom u ruci u 8:00 ujutro.
Šest mjeseci je preporučeno vrijeme početka za većinu zdrave terminske djece, ali gledamo i dijete.
Važno je da beba pokazuje odgovarajuću razvojnu spremnost za hranjenje.
To najčešće znači da:
- dobro kontrolira glavu i vrat
- može biti stabilno u uspravnom položaju uz odgovarajuću potporu
- poseže za predmetima i vodi ih prema ustima
- pokazuje interes za hranu i hranjenje
- može prihvatiti hranu u ustima i početi je gutati
- postupno razvija koordinaciju potrebnu za uzimanje hrane.
Samo činjenica da beba gleda vaš tanjur nije dovoljna.
Bebe su izuzetno zainteresirane za ono što njihovi roditelji rade. Beba od četiri mjeseca može vas vrlo zainteresirano promatrati dok jedete – jednako kao što će vas promatrati dok držite daljinski upravljač koji joj iz nekog razloga postane najzanimljiviji predmet u kući.
Interes za hranu je lijep znak, ali nije samostalni kriterij za početak dohrane.
Što je normalno na početku dohrane?
Prvi obroci nisu prvenstveno natjecanje u tome koliko je beba pojela.
U početku dijete upoznaje nešto potpuno novo: okus, miris, temperaturu, teksturu, žlicu, držanje hrane rukom i činjenicu da se nešto što nije mlijeko sada nalazi u njegovim ustima.
Zato je normalno da beba:
- pojede vrlo malu količinu
- više dira hranu nego što je jede
- razmazuje je po licu i stolu
- napravi neobičnu grimasu kod novog okusa
- ispljune dio hrane
- jedan dan nešto prihvati, a drugi dan odbije
- treba više ponavljanja prije nego prihvati određenu namirnicu.
To ne znači da ste „loše započeli dohranu”.
U prvom razdoblju cilj je postupno upoznavanje hrane i učenje hranjenja, uz nastavak dojenja.
WHO preporučuje tzv. “responsive” hranjenje – roditelj nudi hranu i prati znakove gladi i sitosti djeteta, bez prisiljavanja da pojede unaprijed određenu količinu.
Ako beba doji, treba li smanjiti broj podoja?
Ne morate namjerno ukidati podoje samo zato što ste počeli s dohranom.
U početku je majčino mlijeko i dalje vrlo važan dio prehrane djeteta, a nova hrana postupno dobiva sve veću ulogu.
Dojenje se može nastaviti prema potrebama djeteta.
Ne treba stvarati stres oko pitanja:
„Treba li prvo dojka ili kašica?”
U samim počecima dohrane često je praktično ponuditi novu hranu kada je beba:
- budna
- mirna
- zainteresirana
- nije izrazito gladna
- nije upravo potpuno sita.
Beba koja je jako gladna možda neće imati strpljenja istraživati brokulu na žličici. Ona zna što želi – mlijeko, i to odmah.
Kako dijete raste, tako se i struktura obroka prirodno mijenja.
WHO za dob od 6 do 8 mjeseci preporučuje postupno uvođenje otprilike 2 do 3 obroka dohrane tijekom dana, uz nastavak čestog dojenja. Količine se povećavaju postupno, prateći djetetov apetit.
S kojom hranom početi?
Ne postoji samo jedna „prva namirnica” koju svako dijete mora pojesti.
Važnije je da prehrana postupno postaje:
- raznolika
- nutritivno vrijedna
- prilagođena dobi i sposobnostima djeteta
- odgovarajuće teksture
- sigurno pripremljena.
Posebno tijekom druge polovice prve godine potrebno je voditi računa o namirnicama koje osiguravaju važne nutrijente, među kojima je željezo posebno značajno.
Zato dohrana ne bi trebala mjesecima ostati samo na nekoliko žličica voća.
Postupno uključujte raznolike namirnice iz različitih skupina hrane, primjerene dobi djeteta.
Kašice ili komadići?
Roditelji danas često imaju osjećaj da moraju odabrati „stranu”: klasične kašice ili baby-led weaning.
Ne morate.
Beba može upoznavati različite sigurne teksture na način koji odgovara njezinim sposobnostima i vašoj obitelji.
WHO preporučuje postupno povećavanje gustoće, teksture i raznolikosti hrane kako dijete raste. Od šest mjeseci mogu se nuditi pasirane, zgnječene i polučvrste teksture, a kasnije i prikladno pripremljena hrana koju dijete može samo primati rukom.
Važnije od naziva metode jest da je hrana:
sigurno pripremljena, odgovarajuće teksture i ponuđena djetetu koje sjedi stabilno i jede pod nadzorom odrasle osobe.
Kako sigurno započeti kod kuće?
Za prve dane nije potrebno pripremiti deset novih recepata.
Odaberite miran dio dana kada imate vremena.
Smjestite bebu sigurno i uspravno. Ponudite malu količinu hrane i dopustite joj da je istražuje.
Pritom:
- uvijek budite uz dijete dok jede
- hranu prilagodite sposobnostima djeteta
- ne stavljajte hranu u usta na silu
- pratite znakove gladi i sitosti
- postupno povećavajte količinu i raznolikost
- vodite računa o higijeni ruku, pribora i hrane
- nastavite dojiti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo posebno naglašava pravilan položaj djeteta tijekom hranjenja i hranjenje bez prisile.
I još nešto što roditeljima često kažem: ne procjenjujte uspješnost dohrane po čistoći kuhinje nakon obroka.
Ako je beba pojela dvije žličice, jednu stavila u kosu, a treću završila na podu – vrlo je moguće da je obrok prošao sasvim dobro.
Kada ne treba žuriti s dohranom?
Ne uvodite ranije čvrstu hranu samo zato što:
- beba češće doji
- počela se buditi noću
- gleda vas dok jedete
- stavlja šake i igračke u usta
- netko smatra da vaše mlijeko „više nije dovoljno jako”.
Češće buđenje ili učestalije dojenje samo po sebi nije dokaz da dijete treba čvrstu hranu.
WHO trenutno preporučuje početak dohrane u dobi od šest mjeseci uz nastavak dojenja. Za pojedinu djecu mogu postojati zdravstveni ili razvojni razlozi za individualan plan, ali o ranijem uvođenju tada treba razgovarati s pedijatrom ili drugim zdravstvenim stručnjakom.
Kada potražiti stručni savjet?
Prije ili tijekom uvođenja dohrane razgovarajte s pedijatrom, primaljom, patronažnom sestrom ili drugim stručnjakom ako je dijete:
- rođeno prije termina
- imalo malu porođajnu masu
- slabo napreduje na tjelesnoj masi
- ima poznatu bolest ili razvojne teškoće
- ima teškoće gutanja ili hranjenja
- učestalo kašlje ili se zagrcava tijekom hranjenja
- ima izražene alergijske bolesti ili već poznatu alergiju na hranu
- izrazito odbija hranu kroz dulje razdoblje
- ima ponavljano povraćanje ili druge simptome koji vas zabrinjavaju.
Ako nakon hrane nastanu otežano disanje, oticanje usana ili jezika, izražena klonulost ili drugi znakovi moguće teške alergijske reakcije, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Za nedonoščad i djecu s posebnim zdravstvenim potrebama ne treba automatski primjenjivati isti raspored kao za zdravo terminsko dijete – trenutak početka dohrane procjenjuje se individualno.
Najčešće zablude o početku dohrane
„Moja beba ima četiri mjeseca i gleda dok jedem. Spremna je.”
Ne nužno. Interes za vašu hranu samo je jedan mali dio slike. Za zdravo dojeno terminsko dijete standardna preporuka ostaje početak dohrane oko šest mjeseci.
„Ako počnemo s dohranom, trebam postupno prestati dojiti.”
Ne. Zove se dohrana upravo zato što se hrana dodaje uz mlijeko. Dojenje se može nastaviti tijekom druge godine života i dulje ako majka i dijete to žele.
„Beba mora pojesti cijelu zdjelicu da bi to bio pravi obrok.”
Ne na početku. Učenje hranjenja je proces. Počinje se malim količinama koje se postupno povećavaju.
„Ako odbije hranu, znači da je ne voli.”
Ne nužno. Nov okus i teksturu dijete ponekad treba susresti više puta prije nego ih prihvati.
„Dohrana će riješiti noćna buđenja.”
Nema jamstva. Noćno buđenje u dojenačkoj dobi nije samo pitanje gladi i samo po sebi nije razlog za ranije uvođenje čvrste hrane.
BABICA zaključak
Početak dohrane nije ispit koji vi i vaša beba morate položiti sa šest mjeseci.
To je nova razvojna etapa.
Za zdravu dojenju bebu najčešće počinje oko navršenih šest mjeseci, kada uz dob pokazuje i razvojnu spremnost za upoznavanje hrane.
Ne morate odmah pripremati složene jelovnike. Ne morate birati savršenu metodu. Ne morate brojiti svaku žličicu.
Ponudite sigurnu, nutritivno vrijednu i postupno sve raznovrsniju hranu. Promatrajte svoje dijete. Dopustite mu da istražuje. Nastavite dojiti.
Na početku dohrane nije najvažnije koliko je hrane završilo u bebinom trbuhu. Važno je da dijete, korak po korak, uči da je hranjenje sigurno, ugodno i zajedničko iskustvo.
Trebate li podršku? Ako vam dojenje stvara poteškoće ili samo želite provjeriti je li sve u redu, pogledajte kako izgleda savjetovanje o dojenju uživo u vašem domu ili online.
